Karojba

Naziv mjesta potječe od rimskog vojnog logora Quadruvium, znači raskrižje puteva, koji je nekada stajao oko izvora Valigaštar. Danas je Karojba, sjedište istoimene općine osnovane 1997. godine, poznata po svojim botaničkim spomenicima - tri stabla pinije koja krase put prema Pazinu. Jedinstvenost ovih borova s kišobranastim krošnjama leži u njihovoj sposobnosti da uspijevaju duboko u unutrašnjosti, daleko od obale.

Na teritoriju općine Karojba, sliv rijeke Mirne obuhvaća vodotokove poput Krvara, Kamnice i Špine, zajedno s dva manja potoka, Žunjih i Milići, koji se ulijevaju u Krvar. Potok Krvar, lijevi pritok rijeke Mirne, služi kao prirodna granica između Karojbe i Općine Motovun na zapadnoj strani. Prema legendi i povjesničkim zapisima, ime potoka potječe od krvi ranjenika i poginulih tijekom ranosrednjovjekovne bitke, koja je označila žestoku borbu između osvajača, predvođenih Atilom, i starosjedilaca koji su se branili.

Karojba je bogata kulturnom baštinom koja obuhvaća nekoliko značajnih crkava. Crkva Svete Magdalene, sagrađena u 12. stoljeću u zaseoku Konobari, ističe se grubo izgrađenim kamenim oltarom i zvonom iz 1607. godine. Crkvica Svetog Nikole, smještena na groblju Rakotule, datira iz 14. stoljeća i poznata je po glagoljaškim grafitima te segmentima fresaka. Crkva Svetog Roka, iz 1580., te Crkva Male Gospe, iz 1617. na brdu Šublenta, prošle su kroz promjene i sanacije, a potonja sadrži kameni oltar s drvenim kipom Blažene Djevice Marije.

Karojba ostavlja dojam jedinstvene atmosfere, spajajući bogatu povijest s ruralnom idilom te raznolikim terenom, od brdovitih brežuljaka do plodnih dolina, stvarajući jedinstvenu atmosferu koju teško nalazimo negdje drugdje.