Žminj

Žminj, grad s bogatom poviješću, naseljen je još u prapovijesti, a prvi put se spominje 1178. godine. Kroz stoljeća je imao ključnu prometnu ulogu, s putevima koji su ostali važni sve do danas. U 19. stoljeću je postao trgovačko središte, trgujući raznim proizvodima poput vina, drva i stoke, te je bio poznat po obradi kamena, posebno po žminjskim "škarpelinima".

Žminj je imao značajnu vojnu ulogu kao austrijska utvrda, u 15. stoljeću izgrađen je kaštel četvrtastog oblika, s dvije kule na istočnom bedemu i zgradama unutar dvorišta. Ističu se tri crkvice oslikane freskama - crkvica Sv. Trojstva iz 1471. godine, crkvica Sv. Križa te crkvica Sv. Antona Opata koja datira iz 1381. godine. Na ulasku u gradić je crkvica Sv. Bartula, oko koje se tradicionalno održava Bartulja, najveća pučka fešta u kolovozu. Podno gradića je Kalvarija, podignuta 1728. godine, s tri križa na uzvisini, nekada mjesto blagoslova polja za dobar urod.

Žminjska baština obuhvaća jedinstveni govor, zaštićen kao nematerijalna kulturna baština Hrvatske, te tradicionalnu feštu Bartulju, koja se održava svake godine posljednje subote u kolovozu. Knjižnica u Žminju, poznata kao Čakavska kuća, osnovana je 2002. nakon višegodišnjih nastojanja aktivista Čakavskog sabora. Također, Žminjski rićin i prsten, pronađeni na starohrvatskom groblju sredinom prošlog stoljeća, danas su popularni suveniri čija se replika prodaje kao dekorativni predmet, a zaštićeni su u Registru kulturnih dobara RH. Feštinsko kraljevstvo u selu Feštini nedaleko od Žminja privlači posjetitelje svojom špiljom, dok se Istarski festival pašte održava krajem lipnja, okupljajući ljubitelje tjestenine i gastronomije iz cijele Hrvatske.

Žminj, sa svojim bogatim kulturnim i gastronomskim naslijeđem, pruža nezaboravno iskustvo posjetiteljima koji žele istražiti jedinstvenu ljepotu Istre.