Gradovi u kojima cijene nekretnina padaju – što se zapravo događa?
Nakon desetljeća snažnog rasta, europsko tržište nekretnina u posljednje dvije godine ulazi u fazu korekcije. Pad cijena nije jednak svugdje, ali u pojedinim gradovima postaje jasno vidljiv, potvrđen službenim statistikama i analizama financijskih institucija.
Prema podacima Eurostata, indeksi cijena stambenih nekretnina u dijelu Europske unije bilježe stagnaciju ili pad, osobito u zemljama snažno izloženima rastu kamatnih stopa i investicijskoj potražnji.
Berlin – kraj investicijskog buma
Berlin je godinama bio jedno od najatraktivnijih europskih tržišta za ulaganja u nekretnine. No kombinacija strožih regulacija najma, rasta kamatnih stopa i slabljenja potražnje dovela je do korekcije cijena, osobito kod starijih stanova.
Prema UBS Global Real Estate Bubble Indexu, Berlin se posljednjih godina nalazio među gradovima s povećanim rizikom precijenjenosti, nakon čega je tržište počelo tražiti novu ravnotežu.
Stockholm – tržište osjetljivo na kamatne stope
Švedsko tržište nekretnina snažno je reagiralo na rast kamatnih stopa. U Stockholmu su cijene stanova pale nakon razdoblja izrazito brzog rasta, jer su kućanstva postala opreznija, a banke pooštrile kreditne uvjete.
Podaci Statistics Sweden (SCB) pokazuju da je pad potražnje izravno povezan s troškovima financiranja, a ne s naglim povećanjem ponude stanova.
Milano – pad izvan najtraženijih zona
Milano pokazuje kako korekcije cijena nisu ravnomjerne. Dok središnje i najatraktivnije gradske četvrti zadržavaju stabilne vrijednosti, rubni dijelovi bilježe dulje vrijeme prodaje i pad interesa kupaca.
Analize Financial Timesa ističu da kupci sve više vrednuju kvalitetu života, dostupnost i energetsku učinkovitost, a manje samu adresu unutar velikog grada.
Manji i industrijski gradovi – demografija kao ključni faktor
Najizraženiji pad cijena bilježi se u manjim gradovima s dugoročnim padom broja stanovnika. Odljev mladih, slabija gospodarska perspektiva i višak stambenog fonda stvaraju trajan pritisak na cijene nekretnina.
Prema analizama Global Property Guidea, upravo su takva tržišta prva na kojima korekcije postaju dugoročne, a ne privremene.
Zašto dolazi do pada cijena?
- rast kamatnih stopa i skuplje kreditiranje (ECB)
- smanjena investicijska potražnja
- prekomjerna izgradnja u prethodnim godinama
- demografski pad u pojedinim regijama
- promjena životnih i radnih navika nakon pandemije
Što to znači za kupce i investitore?
Pad cijena ne znači nužno lošu vijest. Za kupce koji razmišljaju dugoročno, korekcije mogu predstavljati priliku za ulazak na tržište po realnijim cijenama. Za investitore, tržište postaje selektivnije i zahtijeva pažljiv odabir lokacije.
Zaključak
Tržište nekretnina više nije jednolično. Dok pojedini gradovi prolaze kroz fazu korekcije, drugi ostaju stabilni ili i dalje rastu. Ključne razlike danas proizlaze iz demografije, ekonomske održivosti i kvalitete urbanog života, a sve manje iz pukog trenda rasta cijena.
