Koliko Hrvati doista štede – i zašto je Istra ispred svih
Povodom Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada, ponovno se otvara pitanje koliko Hrvati zaista štede i gdje najviše uspijevaju sačuvati svoj novac. Iako su inflacija i rast troškova života posljednjih godina značajno utjecali na kućne budžete, podaci pokazuju da hrvatska kućanstva i dalje pokazuju zavidnu razinu financijske discipline – osobito u Istarskoj županiji, koja se već godinama ističe kao vodeća po iznosu depozita po stanovniku.
Na to upućuje više izvora, među njima i članak Glas Istre o štednji Istrijana , zatim analiza Hrvatske gospodarske komore o strukturi financijske imovine kućanstava te tekst Dnevnika Nove TV o prosječnoj mjesečnoj štednji od 77 eura .
Koliko iznosi prosječna štednja?
Prema navedenim izvorima, prosječni depozit hrvatskog građanina kreće se oko 10.000 do 10.700 eura, no taj se podatak značajno razlikuje po regijama. U Istarskoj županiji prosjek se penje na oko 15.000 eura po stanovniku, što tu županiju čini najštedljivijom u Hrvatskoj. U nekim istočnim županijama prosjek je približno dvostruko manji (oko 5.000 eura), što ukazuje na jasnu povezanost štednje s razinom dohotka, turističkim prihodima i gospodarskom strukturom.
Analiza HGK pokazuje i da gotovina i depoziti još uvijek čine najveći dio financijske imovine kućanstava – oko 45,5 % – ali se taj udio polako smanjuje jer građani traže druge oblike ulaganja. To znači da se štednja i dalje doživljava kao “prva linija sigurnosti”, ali ne i kao jedini način očuvanja vrijednosti imovine.
Zašto Istra štedi više?
Postoji nekoliko razloga zbog kojih je Istra iznad državnog prosjeka:
1. Viši i stabilniji prihodi – turizam, usluge i prekogranična trgovina generiraju stalne priljeve.
2. Veća financijska pismenost – dio stanovništva aktivnije upravlja osobnim financijama.
3. Emotivni i poslovni motiv – Istrijani često štede kako bi kasnije ulagali u nekretnine, turističke apartmane ili zemljišta.
4. Mogućnost višestrukih prihoda – u mnogim istarskim kućanstvima prisutni su sezonski i dugoročni prihodi, što povećava kapacitet štednje.
Štednja vs. ulaganje u nekretnine
Kada se štednja usporedi s ulaganjima u nekretnine, dobiva se zanimljiva slika. S jedne strane, depoziti su likvidni, niski rizik i pogodni za kratkoročne potrebe. S druge strane, hrvatska kućanstva – osobito na obali – tradicionalno smatraju nekretninu najboljom zaštitom vrijednosti. To potvrđuju i tržišni podaci: prosječna tražena cijena stana u Hrvatskoj u 2025. iznosila je oko 3.700 €/m², u Istri oko 3.600 €/m², a u nekim priobalnim županijama i više od 4.000 €/m².
Ako uzmemo samo jedan primjer: ulaganje u stan od 80 m² u Istri po cijeni od 3.600 €/m² iznosi oko 288.000 eura. To je višestruko više od prosječne bankovne štednje čak i u Istri (≈15.000 € po stanovniku). Iz toga je jasno da se velike životne i investicijske odluke ne mogu financirati samo depozitima nego se štednja najčešće koristi kao početni kapital (kapara, vlastito učešće), a ostatak kroz kredit ili poslovni prihod.
Što govore financijski pokazatelji?
HGK u svojoj analizi navodi da se struktura financijske imovine kućanstava mijenja – udio depozita lagano pada, a raste interes za ulaganja u fondove i vrijednosne papire. Ipak, u Hrvatskoj je i dalje prisutan specifičan obrazac ponašanja: kada građani procijene da je tržište nekretnina povoljno (rast cijena, jaka potražnja, turizam), dio štednje preusmjerava se u kupnju kuće, stana ili zemljišta.
Cijene nekretnina po županijama – zašto je to važno?
U članku “Split je preskup za život…” objavljenom na Jutarnjem listu navodi se da su tražene cijene stanova u primorskim županijama dosegle 3.600–4.000 €/m², a u Hrvatskoj prosječno oko 3.700 €/m². To znači da u županijama u kojima ljudi najviše štede – poput Istre – nekretnine su ujedno i najskuplje.
Istarska županija: depozit po stanovniku ≈ 15.000 € → prosječna cijena stana ≈ 3.600 €/m²
Hrvatska (prosjek): depozit po stanovniku ≈ 10.500 € → prosječna cijena stana ≈ 3.700 €/m²
Istočna Hrvatska: depozit po stanovniku ≈ 5.000 € → cijena stana osjetno niža (2.000–2.500 €/m²)
Zaključak: Istra štedi – i ulaže
Povodom Svjetskog dana štednje vrijedi istaknuti da Hrvati, unatoč izazovnim vremenima, pokazuju sve veći interes za upravljanje osobnim financijama. Istra prednjači – ne samo po iznosima depozita, već i po aktivnom pristupu ulaganjima. Stanovnici ove županije istodobno štede i ulažu, stvarajući model financijske stabilnosti koji bi mogao poslužiti kao primjer i drugim dijelovima zemlje.
