Novousvojeni zakon o gradnji
- Ubrzanje procedura kroz digitalizaciju i e-dozvole
- Produženje valjanosti građevinskih dozvola
- Pojednostavljenje dokumentacije za manje objekte
- Razdvajanje zakona o gradnji i prostornom planiranju
- Kritike struke zbog moguće komercijalizacije prostora
U prosincu 2025. godine Hrvatski sabor usvojio je novi Zakon o gradnji i prateći Zakon o prostornom uređenju, čime je započela jedna od najznačajnijih reformi u području prostornog planiranja i gradnje posljednjih godina. Cilj zakonskih izmjena je modernizacija sustava, ubrzavanje administrativnih postupaka te stvaranje preduvjeta za intenzivniju stambenu izgradnju, osobito u kontekstu rješavanja pitanja priuštivog stanovanja. Prema obrazloženju Vlade i resornog Ministarstva, novi zakonski okvir donosi učinkovitiji i transparentniji proces izdavanja dozvola, uz snažniji naglasak na digitalne alate.
Jedna od ključnih novosti odnosi se na potpunu digitalizaciju postupaka kroz sustav eDozvola, koji omogućuje elektroničko podnošenje zahtjeva, praćenje statusa i komunikaciju s nadležnim tijelima. Time se nastoji smanjiti administrativno opterećenje investitora i lokalne uprave te skratiti vrijeme potrebno za ishođenje građevinskih dozvola. Zakon dodatno predviđa pojednostavljenje procedura za manje i jednostavnije građevine, uključujući obiteljske kuće, gdje se dio projektne dokumentacije može dostaviti u kasnijoj fazi, prije početka same gradnje.
Važna promjena odnosi se i na produženje valjanosti građevinskih dozvola. Prema novim pravilima, dozvole izdane na lokalnoj razini vrijede do šest godina, dok one izdane od strane Ministarstva mogu vrijediti i do osam godina. Ova izmjena donosi veću pravnu sigurnost investitorima i smanjuje potrebu za čestim produljenjima, osobito u složenijim projektima koji se realiziraju kroz dulje vremensko razdoblje.
Unatoč deklariranim ciljevima učinkovitosti, novi zakon izazvao je snažne reakcije stručne javnosti. Arhitekt Nikola Bašić, u svom javnom istupu i osvrtu objavljenom na portalu MOK.hr , upozorava da se novim zakonskim rješenjima prostor sve više prepušta tržišnoj logici. Prema njegovim riječima, postoji realna opasnost da prostorni resursi postanu predmet špekulacija, dok se javni interes, identitet prostora i dugoročna održivost stavljaju u drugi plan.
Bašić naglašava kako prostorno planiranje mora ostati strateški alat u službi građana, a ne isključivo instrument za ubrzavanje investicijskih projekata. Upozorava i na slabljenje hijerarhije prostornih planova te mogućnost da se ključne odluke donose bez dovoljno stručne kontrole i javne rasprave. Iako zakon formalno uvodi efikasnije procedure, kritičari smatraju da bez jasnih mehanizama zaštite prostora postoji rizik od dugoročnih negativnih posljedica, osobito u atraktivnim ruralnim i obalnim područjima.
S druge strane, predstavnici Vlade ističu da je novi Zakon o gradnji nužan odgovor na dugotrajne administrativne zastoje i rastuće potrebe za novom stambenom izgradnjom. Prema službenim stavovima, cilj reforme nije deregulacija prostora, već stvaranje uravnoteženog sustava koji omogućuje razvoj uz istovremeno poštivanje važećih planova i propisa. Koliko će se ti ciljevi u praksi ostvariti, ovisit će prije svega o provedbi zakona i ulozi lokalnih samouprava.
Ako tražite građevinsko zemljište ili razmatrate gradnju u novim zakonskim okolnostima, važno je informirati se o svim izmjenama i njihovim mogućim posljedicama. Slobodno nam se javite za dodatne informacije ili stručno savjetovanje vezano uz kupnju zemljišta i planiranje gradnje.
Tags: zakon o gradnji, prostorno planiranje, Zakon o prostornom uređenju, Nikola Bašić, građevinski propisi
Autor: Portun Immobilis – stručni tim za nekretnine i prostorno planiranje, s fokusom na zakonodavne promjene, tržišne trendove i dugoročnu vrijednost prostora.
