Reformni paket u fokusu
Vlada Republike Hrvatske usvojila je paket od tri ključna zakona koji obuhvaćaju područje prostornog uređenja, gradnje i energetske učinkovitosti u zgradarstvu. Ovaj sveobuhvatni reformni korak usmjeren je prema modernizaciji sustava planiranja prostora, digitalizaciji procedura i osiguravanju održivog razvoja u skladu s europskim standardima. Prema priopćenju dostupnom na stranici Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine , glavni cilj paketa je pojednostaviti procedure, povećati pravnu sigurnost te potaknuti veću transparentnost u upravljanju prostorom i gradnjom.
Ujedno se naglašava važnost borbe protiv bespravne gradnje, koja desetljećima predstavlja značajan problem u priobalnim i ruralnim područjima. Novi zakoni predviđaju niz instrumenata za sprječavanje devastacije prostora, uz istodobno poticanje energetske učinkovitosti i smanjenje ugljičnog otiska u građevinskom sektoru.
Digitalizacija i procesna jednostavnost
Jedna od najvećih novosti odnosi se na digitalizaciju cjelokupnog sustava izdavanja dozvola za gradnju i upravljanja prostornim planovima. Putem platformi eDozvola i ePlanovi investitori, projektanti i građani moći će pratiti postupke, podnositi zahtjeve i komunicirati s tijelima javne uprave u potpunosti elektroničkim putem. Ova reforma uklanja višegodišnje prepreke administrativne naravi koje su često usporavale razvoj građevinskih projekata.
Sustav će omogućiti automatsko prikupljanje uvjeta priključenja na infrastrukturu – poput vode, kanalizacije, električne energije i interneta – čime se smanjuje potreba za fizičkim obilascima više institucija. Prema najavama, postupak izdavanja dozvola za jednostavnije građevine, primjerice obiteljske kuće i manje pomoćne objekte, mogao bi se skratiti i do 40%.
Zaštita prostora i novi urbanistički alati
Novi Zakon o prostornom uređenju uvodi niz mjera kojima se nastoji unaprijediti racionalno korištenje zemljišta i spriječiti nekontrolirano širenje građevinskih područja. Jedan od ključnih alata u tom smislu jest institut urbane komasacije koji omogućuje objedinjavanje zemljišta radi učinkovitije izgradnje infrastrukture i javnih sadržaja. Time se otvara mogućnost stvaranja planski uređenih kvartova i poslovnih zona, što je posebno važno za općine i gradove u razvoju.
Također se jača zaštita obalnog pojasa i pomorskog dobra. Predviđa se ograničenje širenja kampova i turističkih zona izvan postojećih naselja, dok se istodobno potiče prenamjena već korištenih površina. Time se želi očuvati vizualni identitet obale i spriječiti daljnje opterećenje osjetljivih ekosustava. Više informacija o zakonskim prijedlozima dostupno je u članku Dnevnika Nove TV .
Kampovi, mobilne kućice i etažiranje u novim propisima
Posebnu pažnju u novom zakonskom okviru dobila je tema kampova, mobilnih kućica i etažiranja turističkih građevina. U proteklim godinama zabilježen je snažan porast interesa za investicije u kampove i glamping objekte, ali i sve češći slučajevi gradnje izvan propisanih zona. Novi propisi stoga jasno određuju da se kampovi i srodni turistički sadržaji smiju graditi isključivo unutar turističkih građevinskih zona, definiranih prostornim planovima općina i gradova.
Zakon donosi i nove standarde za gradnju kampova u prostoru ograničenja. Udaljenost od obale mora mora biti najmanje 100 metara u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja i 25 metara unutar naselja. Najmanje 40% površine mora biti parkovno ili prirodno zelenilo, prometne i parkirališne površine mogu zauzimati najviše 30% ukupne površine, dok izgrađenost kampa ne smije prelaziti 30% njegove površine, uključujući sve građevine i prenosive objekte. Ovim se pravilima želi osigurati uravnotežen odnos između turističkog razvoja i zaštite prostora, osobito u zaštićenim obalnim područjima.
Prema riječima ministra Branka Bačića, kamp kućice se u prijedlogu zakona definiraju kao „modularno-montažne pokretne kućice“ za čije postavljanje nije potrebna građevinska dozvola ni glavni projekt, već lokacijska dozvola. Postavljanje će biti dopušteno samo u kampovima i na lokacijama koje su prostornim planom predviđene za tu namjenu, kako bi se izbjegla preizgrađenost i prebetoniziranost obale. Ministar je naglasio da će svi detalji biti uređeni Pravilnikom o jednostavnim građevinama.
Dodatno, zakon zabranjuje etažiranje turističkih građevina u kampovima i apartmanskim kompleksima nižih kategorija. Time se želi spriječiti situacija u kojoj bi se pojedine jedinice u kampovima mogle prodavati kao zasebni stanovi, čime bi se izgubila funkcionalna cjelovitost turističkog objekta. Etažiranje će biti dopušteno samo u objektima više kategorije, primjerice hotelima s četiri ili pet zvjezdica, koji ispunjavaju stroge tehničke i urbanističke uvjete.
Ova izmjena ima dvostruki učinak: s jedne strane, štiti prostorni integritet i sprječava stihijski razvoj turističkih naselja, a s druge, osigurava da turizam ostane pod kontrolom i u skladu s prostornim planovima. Kampovi će morati imati jasne granice, definirane kapacitete, propisane zelene površine i dostupnost javnoj infrastrukturi. Tako se stvara okvir u kojem su razvoj i zaštita okoliša u ravnoteži – što je posebno važno za regije poput Istre, gdje je pritisak na prostor najveći.
Energetska učinkovitost i klimatska otpornost
Treći zakon iz paketa odnosi se na energetsku učinkovitost u zgradarstvu. Hrvatska se time usklađuje s europskom direktivom o zgradama s gotovo nultom emisijom (nZEB) te preuzima obvezu da sve nove zgrade nakon 2030. godine moraju biti zgrade s nultim emisijama. Cilj je smanjiti potrošnju energije u sektoru koji danas troši više od 40% ukupne energije u zemlji.
Novi zakon potiče obnovu postojećih zgrada kroz energetske sanacije, poticanje ugradnje solarne energije, boljih izolacijskih materijala i sustava grijanja s niskim emisijama. Pritom će se naglasak staviti na stvaranje financijskih instrumenata koji olakšavaju ulaganja građanima i investitorima – kroz subvencije, povoljne kredite i EU fondove.
Transparentnost i kontrola
Uz digitalizaciju, zakoni donose i strože mehanizme kontrole. Uspostavit će se centralni registar izdanih dozvola i građevinskih nadzora kako bi se olakšalo praćenje postupaka i spriječile zlouporabe. Novi sustav omogućit će bržu identifikaciju nelegalnih zahvata u prostoru, posebno u priobalju, gdje je takva praksa najraširenija.
Planira se i veća uloga inspekcijskih službi koje će dobiti ovlasti za izdavanje privremenih zabrana gradnje, ali i za hitno uklanjanje nelegalnih objekata u ranim fazama izgradnje. Time se želi spriječiti naknadna legalizacija, koja je dosad često bila korištena kao način opravdanja bespravne gradnje.
Utjecaj na investitore i lokalne zajednice
Novi propisi donose niz prednosti za investitore, projektante i lokalne jedinice. Digitalizacija postupaka znači kraće rokove i manje papirologije, a jasno definirani uvjeti gradnje povećavaju pravnu sigurnost ulaganja. Transparentnost procesa omogućit će i lakšu suradnju između privatnog sektora i javne administracije.
Za općine i gradove novi okvir donosi veću autonomiju u planiranju, ali i veću odgovornost za praćenje provedbe planova. To uključuje mogućnost izrade lokalnih razvojnih projekata koji su usklađeni s ciljevima održivog razvoja i energetskog prijelaza.
Dugoročno, reforme bi trebale rezultirati stvaranjem konkurentnijeg tržišta nekretnina, gdje su svi sudionici – od građana do investitora – sigurni u stabilnost propisa i transparentnost postupaka. To je ujedno i preduvjet za privlačenje većih stranih ulaganja u sektor zelene gradnje i održivog urbanizma.
Zaključak
Paket reformskih zakona o prostornom uređenju, gradnji i energetskoj učinkovitosti jedan je od najvažnijih zakonodavnih poteza posljednjih godina. Njegovom primjenom Hrvatska bi mogla postići učinkovitiji, digitalno povezan i okolišno odgovoran sustav planiranja prostora i gradnje. Uspješnost reforme ovisit će o sposobnosti javne uprave da je dosljedno provede, ali i o spremnosti struke da iskoristi nove alate i prilike koje zakon pruža.
Ključni ciljevi – održivost, transparentnost, energetska učinkovitost i zaštita prostora – čine temelj suvremenog urbanističkog razvoja Hrvatske i važan korak prema boljem, zelenijem i uređenijem prostoru za život.
