Tržište nekretnina na prekretnici
Ovogodišnji 40. Forum poslovanja nekretninama u Zagrebu ponovno je potvrdio da je hrvatsko tržište nekretnina u razdoblju snažnih transformacija. Stručnjaci i predstavnici institucija raspravljali su o ključnim čimbenicima koji će oblikovati kretanja u sljedećim godinama, uključujući uvjete financiranja, zakonodavne promjene, rastuću ulogu najma, demografske izazove te snažan utjecaj turizma na ponudu i cijene. Dodatno je naglašena potreba za većom tržišnom transparentnošću i profesionalizacijom, što se aktivno potiče kroz rad HGK-ovog udruženja i stručnu edukaciju posrednika. Na službenoj stranici HGK dostupne su informacije o djelovanju sektora: Udruženje poslovanja nekretninama. Forum je tako poslužio kao platforma za razmjenu iskustava i pripremu tržišta za novu tržišnu realnost u kojoj su kvalitetna izgradnja, sigurnost kupaca i regulatorna usklađenost snažniji prioriteti nego ikad.Rast broja izdanih građevinskih dozvola
U 2024. godini izdane su građevinske dozvole za 20.405 stanova, što predstavlja gotovo 9% više u odnosu na prethodnu godinu. Taj rast ukazuje na postepeno povećanje aktivnosti u sektoru gradnje, iako je tržište i dalje izrazito osjetljivo na kretanja kamatnih stopa i dinamiku potražnje. Najviši broj dozvola u novijoj povijesti zabilježen je 2006., kada je izdano 25.517 dozvola, dok je najniži broj bio 2015. s tek 6.950 izdanih dozvola. Povećana građevinska aktivnost sugerira pokušaj nadoknade manjka novih stanova koji je akumuliran tijekom godina, a stručnjaci očekuju da bi se kroz stabilizaciju tržišta potaknula ravnoteža između potražnje i ponude. Pritom se posebno naglašava potreba za održivom izgradnjom i kontrolom kvalitete kako bi se odgovorilo na strukturu stvarnih potreba kupaca.
Kretanja na tržištu stanova u 2024.
Tržište stanova pokazalo je primjetne promjene u odnosu na rekordnu 2022. godinu, kada je prodano 30.493 stanova. U 2024. prodano je ukupno 27.149 stanova, pri čemu su Obalne županije ostvarile 47% prodaja (12.815 jedinica). Slijede Zagreb i Zagrebačka županija s 9.444 prodanih stanova (35%), dok je ostatak Hrvatske sudjelovao s 18%. Posebno je značajno da je u posljednjih 15 godina prosječan rast cijena stanova u Hrvatskoj iznosio oko 70%, dok su u nekim zemljama ostvareni znatno dramatičniji skokovi – primjerice u Estoniji 228%, Mađarskoj 304% i Litvi 175%. S druge strane, pojedina tržišta bilježe pad cijena, poput Italije i Cipra. Ovi podaci ukazuju na snažnu povezanost lokalnih tržišta s europskim trendovima te na trajnu važnost lokacije i ponude u formiranju cijena.Strani kupci i dalje aktivni na tržištu
U 2024. godini u Hrvatskoj je prodano oko 31.128 stambenih nekretnina (kuće i stanovi), od čega su 11.638 nekretnina, odnosno 37%, kupili strani državljani. Iako je rekord i dalje 2022. s ukupno 35.454 transakcija, udio stranaca ostao je stabilan. Najviše su kupovali Slovenci (32%), potom Nijemci (24%) te Austrijanci (11%). Prostor sjevernog Jadrana – uključujući Istru, Primorsko-goransku, Ličko-senjsku i Zadarsku županiju – i dalje je dominantno interesno područje slovenskih kupaca, dok njemački kupci prednjače na srednjem i južnom Jadranu, kao i u Zagrebu. Stranci su u 2024. najviše kupovali u Istarskoj županiji (3.688 jedinica), zatim u Primorsko-goranskoj (2.235) i Zadarskoj (1.636). Grad Zagreb zauzeo je tek osmo mjesto s 110 transakcija. Ovi podaci potvrđuju kako stranci imaju snažan utjecaj na potražnju, cijene i regionalne trendove na hrvatskom tržištu.Preliminarni podaci za 2025. godinu
Usporedba prometa nekretnina u razdoblju siječanj–lipanj 2024. (67.414 nekretnina) i istog razdoblja 2025. (57.095 nekretnina) pokazuje pad od približno 15%. Najveći pad bilježe Splitsko-dalmatinska županija (31%) i Primorsko-goranska (27%), dok je u Istri i Zagrebu smanjenje oko 20%. U prvih šest mjeseci 2024. prodano je 1.946 kuća, 13.339 stanova, 12.616 građevinskih zemljišta, 14.778 poljoprivrednih zemljišta i 970 poslovnih prostora. U istom razdoblju 2025. evidentirano je 1.443 prodanih kuća (-26%), 11.322 stanova (-15%), 9.987 građevinskih zemljišta (-21%), 12.967 poljoprivrednih zemljišta (-12%) te 767 poslovnih prostora (-21%). Ovi preliminarni trendovi ukazuju na očekivano usporavanje zbog visokih kamatnih stopa, smanjene kupovne moći i opreza investitora. Istovremeno, stručnjaci napominju da bi stabilizacija potražnje i dalje mogla biti održiva u područjima s jakim turizmom i kvalitetnim projektima. U tom kontekstu važnu ulogu imaju lokalne politike, urbanistički planovi i porezni poticaji, koji će odrediti smjer tržišta u sljedećem razdoblju.Rast broja agencija za nekretnine u Istri
Broj aktivnih agencija za posredovanje u prometu nekretnina u Hrvatskoj bilježi značajan porast. Od 2021. do 2024. broj agencija narastao je s 1.080 na 1.174, a tijekom 2025. popeo se na čak 1.510 registriranih subjekata. Najveći broj očekivano je koncentriran u Zagrebu (446 agencija), zatim slijede Primorsko-goranska županija (274), Istarska županija (220) i Splitsko-dalmatinska županija (163). Navedene brojke ne uključuju strane agencije koje također aktivno oglašavaju i prodaju nekretnine na području Hrvatske. Ovaj nagli rast ukazuje na jačanje konkurencije, ali i na potrebu diferencijacije kroz pružanje visokokvalitetne usluge, stručno savjetovanje, digitalnu prezentaciju i transparentnu komunikaciju. Pritom se naglašava važnost profesionalizacije, certificiranja i povjerenja kao ključnih čimbenika uspjeha u sve zahtjevnijem tržišnom okruženju.Tags: tržište nekretnina, Forum nekretnina Zagreb, HGK, statistika nekretnina, stanovi Hrvatska, strani kupci, Istra nekretnine
